Grk Zorba
balet na muziku Mikisa Teodorakisa, u koreografiji Konstantina Kostjukova
Na repertoaru
Velika scena, 10. jun 2026., 19:00
Velika scena, 11. jun 2026., 19:00
Velika scena, 12. jun 2026., 19:00
Velika scena, 15. jun 2026., 19:00
Velika scena, 16. jun 2026., 19:00
1946. Prvo izdanje romana Grk Zorba Nikosa Kazancakisa.
1957. Nominacija Nikosa Kazancakisa za Nobelovu nagradu za književnost.
1964. Teodorakis komponuje muziku za film Grk Zorba. Film osvaja tri Oskara.
Čuveni sirtaki ples nije postojao sve do nastanka filma Grk Zorba iako u sebi sadrži elemente narodnih tradicionalnih grčkih igara. Tada je stekao kultni status i jedno je od najpoznatijih obeležja grčke kulture.
1987. Po narudžbini Festivala u Veroni, Teodorakis komponuje muziku za balet Grk Zorba.
1988. Premijera baleta u koreografiji Lorke Mjasina u veličanstvenoj Areni u Veroni pred 18000 gledalaca. Dirigent je Mikis Teodorakis.
1994. Premijera baleta Grk Zorba u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Počasni gost na premijeri je Mikis Teodorakis.
1995. do 2012. Konstantin Kostjukov odigrao Grka Zorbu skoro stotinu puta.
Sadržaj
U grčkoj luci Pirej dolazi do sudbinskog susreta dva potpuno različita čoveka, Nika, mladog grčkog intelektualca koji je rešio da promeni svoj životni put i Aleksisa Zorbe, neumornog lutalice i rudara.
Nik putuje na Krit gde je iznajmio napušten rudnik lignita. Želi da pobegne od dotadašnjeg života protkanog duhovnošću, pisanjem, sa ciljem da otkrije neke nove životne staze i pronađe mir među običnim ljudima. Ne sluteći, na brodu upoznaje svog novog životnog učitelja, Zorbu, koji je oličenje čoveka prepunog životne strasti i hrabrosti koje su Niku nepoznate. Njegov svet je okrenut literaturi i filozofiji, a Zorba će ga naučiti kako da izađe iz ustaljenih okvira i oseti sve strasti života u sadašnjem trenutku. Aleksis Zorba voli žene, muziku i vino. Izuzetnu nežnost pokazuje isključivo prema santuru, instrumentu koji poštuje kao živo biće i čuva ga sa ritualnom predanošću. Zorbina sirova priroda uticaće na Nikovu transformaciju.
*Shvatio sam da je ovaj Zorba čovek koga sam toliko dugo tražio i nisam mogao da nađem; živo srce, toplo grlo, velika neobrađena duša, koja još nije presekla pupčanu vrpcu od svoje majke, Zemlje.
Po dolasku na ostrvo, dočekuje ih divni, kritski pejzaž, beskrajno more, ali i živopisna zajednica stanovnika sela. Život se odvija na trgu i pulsira kroz ples i muziku. Među brojnim meštanima posebnu pažnju privlači mlada udovica Marina, tajanstvena i lepa žena koja izaziva požudu muškaraca, ali ostaje uzdržana. Mladi meštanin Pavlis, sin seoskog starešine opsednut je mladom ženom, ali ga ona odbija i njegova ljubav tada prerasta u ljubomoru i očaj. Između Nika i Marine se razvija tiha, ali snažna privlačnost koju primećuju i meštani. To u njima budi bes i ogorčenost i najavljuje tragičan rasplet. Nik je rastrzan između svojih želja i strahova, ali ga Zorba, njegov životni učitelj ohrabruje da sledi svoje srce. Jedna od meštanki je i madam Ortans koja je prva poželela dobrodošlicu Niku i Zorbi po dolasku na Krit. Ona je nekadašnja pariska pevačica i igračica, već u poznim godinama, umorna od burnog života, brojnih veza, puna nostalgije i neostvarenih snova. Vlasnica je skromnog pansiona u kojem živi okružena uspomenama. Susret sa Zorbom u njoj ponovo budi iskru strasti i ljubavi. Predaje mu se u potpunosti, a njegov odnos prema njoj je prožet nežnošću, ali i dozom sažaljenja.
Zorba odlazi na kraći put koji se neplanirano oduži zbog njegove nemogućnosti da odoli strastima. Vraća se u selo raspoložen i nasmejan, donoseći poklone svojim prijateljima, madam Ortans i Niku koji je ljut zbog Zorbinog dugog odsustva. Ipak, dobrom energijom razoružava Nika, a posebno madam Ortans koja živi za trenutak Zorbinog povratka. Slede trenuci prepuni ljubavi, slavlja i, konačno, njihovog venčanja. Veselje nije trajalo dugo jer mladi Pavlis, slomljen zbog neuzvraćene ljubavi, tone u beznađe i oduzima sebi život. Ova tragedija postaje okidač za masovni bes meštana. Ljubav Nika i Marine postaje javna, ali i kobna u isto vreme. Primitivizam i predrasude surovih meštana dovode do brutalne kazne i mlada žena biva ubijena pred Nikovim očima. On ostaje nemi svedok tragedije. U istom trenutku, ruši se i Zorbin svet. Madam Ortans iscrpljena bolešću umire u njegovom naručju.
Zorbina nezaustavljiva energija ne dozvoljava očaju da prevlada. Pored njega je Nik koji je i pored tragedije naučio da prihvati život u potpunosti. Nik i Zorba započinju ples, kao prkos sudbini, odgovor na bol, u slavu života – uprkos svemu. I dok se njihovi koraci ubrzavaju postaje jasno da su život i smrt delovi iste celine.
*Video sam Zorbu kako igra i osećao sam prvi put demonsku pobunu čoveka, da pobedi težinu i materiju, praroditeljsko prokletstvo. Ponosio sam se njegovom izdržljivošću, čvrstinom, gordošću; na peščanoj obali, ti agresivni i ujedno umetnički Zorbini koraci ocrtavali su lucifersku istoriju čoveka.
Brankica Knežević
Konstantin Kostjukov
*Nikos Kazancakis, „GRK ZORBA / Život i narav Aleksisa Zorbe“, Dereta, Beograd, 2022.
Prevod sa novogrčkog: dr Vladimir Bošković
Premijerno izvođenje
Premijera: 11. jun 2026.
Velika scena
Mikis Teodorakis
Grk Zorba
Balet u dva čina
Koreograf Konstantin Kostjukov
Libreto
Prema romanu Nikosa Kazancakisa Grk Zorba – Život i narav Aleksisa Zorbe
Konstantin Kostjukov, Brankica Knežević
Kostimografkinja Olga Mrđenović
Scenograf Saša Senković
Dirigent Aleksandar Kojić
U saradnji sa Schott Music, Majnc, Nemačka
Umetnički direktor Baleta Jovica Begojev
Izvršni direktor Baleta Smiljana Stokić
Producenti Baleta Brankica Knežević, Gojko Davidović, Milorad Jovanović
Producent Službe za produkciju, domaću i međunarodnu saradnju Jelena Milivojević
Repetitori Baleta Duška Dragičević, Marija Vještica, Dalija Imanić, Tamara Ivanović, Mila Dragičević, Mihajlo Stefanović, Maja Varićak Antić
U predstavi učestvuje ansambl Baleta, učenici Baletske škole Lujo Davičo, Hor i Orkestar Narodnog pozorišta
Šef hora Jelena Miljević
Lektorka za grčki jezik Ana Stanimirović
Buzuki Jovica Šošić
Alt saksofon Ivan Stamenković / Milivoje Ilić
Inspicijenti Dejan Filipović, Ana Milićević
Majstor svetla Srđan Mićević
Majstor maske Marko Dukić
Majstori pozornice Nevenko Radanović, Emil Ahmetović
Majstor tona Perica Ćurković
Asistent kostimografa Marija Tavčar
Asistent scenografa Jasna Saramandić
Slikarski radovi Marija Ćirić, Srđan Pušeljić, Ilija Krković
Dekor i kostimi izrađeni u radionicama Narodnog pozorišta u Beogradu
