Vesti

Kruševačko pozorište 19. aprila gostuje na Sceni „Raša Plaović“ sa predstavom „I svaki put kao da je prvi“

15 april 2019

Kruševačko pozorište gostovaće 19. aprila (20,30) na Sceni „Raša Plaović“ sa predstavom „I svaki put kao da je prvi“, prema pripoveci “Pokojnikova žena” i drami “Tašana” Borisava Stankovića, u režiji Jovane Tomić.

Ovaj komad, premijerno izveden 17. juna prošle godine u okviru Pozorišnog festivala “Bucini dani” u Aleksandrovcu, na duhovit, dirljiv i iskren način progovara o kompleksnim muško – ženskim odnosima, povlačeći paralelu žena sa početka dvadesetog veka, i današnjih, aktuelnih problema, koji se u mnogome ne razlikuju od konteksta o kom je pisao Bora Stanković.

„Dve žene, Anica i Tašana, na dva različita načina, koji proizilaze iz različitih biografija, društvenog i socijalnog miljea i porodičnih odnosa, spajajući sadašnji trenutak sa prošlim vremenima, pokušavaju da pronađu i nanovo izgrade lični identitet. U formi ispovednih monologa, sukobljavajući se sa patrijarhalnom sredinom, njih dve se bore za svoje mesto – ravnopravno – u zajednici, i na iskren, brutalan i bolno duhovit način govore o najkrhkijim ličim tajnama i preprekama na putu ka ozdravljenju usled ljubavnog razočaranja”, kaže rediteljkaTomić.

Prema njenim rečima, stilizovan scenski pokret, taktilna muzika i sveden, sofisticiran kostim, zajedno sa ostalim scenskim sredstvima, imaju za cilj da dočaraju potisnutu strast, raskorak između čulnog i zdravorazumskog u kom se svi likovi ovog komada nalaze, rastrzanost između želja i mogućnosti, očekivanja i realnosti.

„Ova priča, ispovest dve junakinje je univerzalna tako da se svako može prepoznati, poistovetiti i preispitati, a sa druge strane intimna, taktilna i suptilna tako da ćemo biti uvučeni u lični svet, privatni univerzum dve hrabre, a ranjive žene koje će nam ispričati svoje najskrivenije tajne i želje”, ističe rediteljka Tomić.

Dramaturg Dimitrije Kokanov otkriva da je radeći na tekstu primenio princip dekomponovanja proznog i dramskog materijala te ponovnog sklapanja kompozicije metodama fragmentiranja dramskog sadržaja i dramatizacijom proznog sadržaja.

“Adaptacija nastale tekstualne strukture koja postavlja dve glavne junakinje iz dva dela Bore Stankovića: Anica iz pripovetke i Tašana iz drame, obezbedila je osnovnu dramsku strukturu praćenja narativa o životu žena koje su ostale same i sa tom okolnošću se suočavaju. Dalja adaptacija je omogućila da se u originalnim tekstovima udovice zamene pozicijom ostavljenih, u romantičnom odnosu odbačenih žena, te da kompletan narativ bude narativ preboljevanja to jest traženja izlaska iz polja poražene, odnosno gubitnice.  Sledeći nivo intervencije je postupak aktuelizacije nastalog teksta. Aktuelizacija je izvršena dramaturškim metodama montaže i kolažiranja nastalog dramskog materijala sa dokumentarnim materijalom preuzetim iz dnevne štampe i pre svega tekstualnih ženskih ispovesti i razgovora sa različitih foruma na temu ostavljanja, preboljevanja, preispitivanja tradicionalnog okvira vaspitanja žena u Srbiji danas”, kaže Kokanov.

On naglašava da je aproprijacija različitog medijskog sadržaja je omogućavala objektivnije sagledavanje, iščitavanje i učitavanje novih značenjskih celina u tekstu.

“Novonastala konstrukcija predstavlja svojevrsno povlačenje paralele u narativma problema emancipacije žena u patrijarhalnom društvu s početka dvadesetog veka i njihovog revidiranja u kontekstima oslobođene žene u društvu početka dvadeset prvog veka. Tašana i Anica su simboliče bliznakinje, dva arhetipa, dva modela, dva lica unutar istog mehanizma, mehanizma preboljevanja i oslobađanja od pozcije koja podrazumeva zavisnost od muškarca kao životnog stabilnog oslonca”, smatra Kokanov.

U podeli su Gordana Đurđević Dimić (Aničina majka) , Jelena Matijašević (Anica), Jelena Stajkovac (Tašana), Biljana Nikolić (Tašanina majka), Nikola Rakić (Ita) i Đorđe Marković (Kaluđer, Saroš, Miron).

Koreografkinja je Maja Kalafatić, kostime je uradila Selena Orb, a muziku Miša Cvijović.

Kruševačko pozorište uradilo je predstavu u koprodukciji sa Art temom.
M.B. 

Galerija