Vesti

U MUZEJU ODRŽANA PROMOCIJA ZBORNIKA RADOVA MILICE ZAJCEV, U IZDANjU NARODNOG POZORIŠTA U BEOGRADU

29 april 2017

Zbornik radova Milice Zajcev „Dimitrije Parlić i domaći kompozitori“, u izdanju Narodnog pozorišta,, predstavljen je na Svetski dan igre, u subotu, 29. aprila, u Muzeju Nacionalnog teatra.
Publikacija obuhvata šest studija nastalih u periodu između 1989. i 1997. godine.
Ljubitelji baletske umetnosti i poštovaoci našeg najvećeg koreografa, Dimitrija Parlića, prvi put mogu da na jednom mestu nađu sve o njegovim koreografskim postavkama na muziku domaćih kompozitora.
Autorka Milica Zajcev je baletski kritičar sa stažom dužim od šest decenija, svojevrsni hroničar i istoričar umetničke igre u nas, a o ovom njenom delu su govorile glavni urednik Izdavačke delatnosti Narodnog pozorišta Jelica Stevanović i predsednik Beogradske sekcije CID UNESCO, Ivana Milovanović.
Parlić, rođen u Solunu 1916. godine, kao igrač je pokazivao poseban smisao za uloge zasnovane na igračkoj tradiciji naših naroda, dok mu se koreografski opus odlikovao skladnošću igračkih fraza i linija, zasnovanih na spoju klasičnog i savremenog baleta.
Glumačku školu pohađao je u Beogradu, a baletski se školovao u Beču i Bernu.
Od 1942. godine bio je solista u Narodnom pozorištu u Beogradu, a potom šef baletskog ansambla i koreograf.
U periodu od 1958. do 1962. godine bio je direktor baleta Državne opere u Beču, a nakon toga, imao je angažmane u Rimu, Helsinkiju, Berlinu, kao i u Zagrebu, gde je i počeo da se bavi koreografijom postavivši plesne scene u operi „Pikova dama“ Petra Iljiča Čajkovskog.
Od 1971. godine, kao slobodan umetnik, radio je u mnogim pozorištima u zemlji i inostranstvu.
Zbog bolesti je bio prinuđen da se povuče sa scene, ali je nastavio izuzetno uspešnu koreografsku karijeru tokom koje je postavio niz baletskih dela sa maštovitošću i originalnošću kakva se retko sreće, što ga je i uvrstilo u red naših najvećih koreografa.
Među njima su "Romeo i Julija", "Orfej", "Čudesni mandarin", "Dama s kamelijama", "Ana Karenjina", „Žar ptica“, „Kopelija“, "Dvoboj", "Simfonijski triptihon", "Ohridska legenda"...
Preminuo je u Beogradu 1986. godine.
M.B.