ROMEO I JULIJA

balet Sergeja Prokofjeva

O predstavi

Predstavom Romeo i Julija Balet Narodnog pozorišta ostvario je enormni broj gostovanja u inostranstvu. Uvek je imao prelepe i poetski nadahnute prikaze i kritike koje su, donekle, gubile smisao kao kritika, jer su se stručnjaci predavali zanosu oduševljenja opisujući zadovoljstvo i opijenost utiscima o lepoti sveukupnosti doživljaja prilikom gledanja ove predstave.

U godinama prvih početaka direktnih prenosa Evrovizije, predstava Baleta Narodnog pozorišta, prilikom gostovanja u inostranstvu je snimana i prikazivana u više evropskih zemalja: naši umetnici su na ulicama bili prepoznavani, prilazili su im gledaoci, čekali ispred pozorišta da ih vide i iskažu svoje divljenje.

Prisećajući se šta su drugi o nama rekli i mislili, sada kada se balet Romeo i Julija vraća na svoju scenu, prihvatimo svesno činjenicu da je to naše najdragocenije kulturno nasleđe. Ako se tradicionalno već neguju baleti klasičnog nasleđa francuskih, ruskih, danskih autora, evo jednog tipičnog našeg dostignuća, koje se kao dragocenost već uvrstilo u istoriju naše kulture! Treba ga kao dragocenost i prihvatiti, pažljivo negovati, prenositi dalje s jedne umetničke generacije na drugu, uz izrazitije iskazivanje ponosa i samopoštovanja.

Milica Jovanović


NAGRADE
Solisti i amsambl baleta – Nagrada Narodnog pozorišta u Beogradu 

Premijerno izvođenje

Premijera, četvrtak 26. jun 2003. / Velika scena

Balet u tri čina (devet slika s epilogom) po tragediji Vilijama Šekspira
Režija i koreografija Dimitrije Parlić 
Dirigent Angel Šurev 
Scenograf Dušan Ristić
Kostimograf Božana Jovanović
Rekonstrukcija scenografije Boris Maksimović
Koreografiju prenela Višnja Đorđević