TENOR NIKOLA KITANOVSKI PROSLAVIO 25. GODINA OPERSKE KARIJERE


TENOR NIKOLA KITANOVSKI PROSLAVIO 25. GODINA OPERSKE KARIJERE
25. jun 2016.

Dve i po decenije operske karijere, tenor Nikola Kitanovski obeležio je 18. juna ulogom Otela u istoimenoj Verdijevoj operi, a u znaku njegovog jubileja bili su i Leonkavalovi „Pajaci” koji su 25. juna na Velikoj sceni izvedeni sa "Kavalerijom Rustikanom" Pjetra Maskanjija.
U „Pajacima“, u čijem prologu je  dat pravi manifest verizma, a radnja je inspirisana istinitom pričom, čiji je svedok kompozitor bio još kao dete, Kitanovski se predstavio ulogom Kanija.
Pod dirigentskom upravom gosta iz Bugarske Najdena Todorova, nastupili su i Dunja Simić k. g. (Neda), Karlos Almager k. g. (Tonio), Vladimir Andrić (Silvio), Ljubomir Popović (Pepe), Pavle Žarkov i Ranko Jović (Seljaci).
U predstavi je učestvovao Orkestar i Hor Opere Narodnog pozorišta, kao i Dečiji hor "Horislavci".
Uloge u "Kavaleriji rustikani" ostvarili su Ana Rupčić (Santuca), Aleksandar Dojković (Turidu), Aleksandar Stamatović (Alfio), Dubravka Filipović (Mama Lučija) i Ljubica Vraneš (Lola).
"Kavalerija Rustikana" praizvedena 1895. godine, a  čija se radnja odvija u selu na Siciliji, krajem 19. veka, donela je „pravu” i ”uverljivu“ -  istinitu priču iz naroda, o sicilijanskim seljacima i tako utrla put novom pravcu u operskom stvaralaštvu pod nazivom verizam.
U predstavi je, takođe, učestvovao Orkestar i Hor Opere Narodnog pozorišta u Beogradu.
Nedelju dana ranije, 18. juna, Kitanovski je pevao ulogu zapovednika mletačke vojske - Otela, naslovnog junaka istoimenog Verdijevog remek-dela.
U toj operi, čije su glavne karakteristike dramska ekspresija, izvanredna karakterizacija likova, savršena orkestracija, bogat i raznovrstan jezik i lepota melodike, pod dirigentskom upravom Dejana Savića nastupili su i Jasmina Trumbetaš Petrović (Dezdemona), Karlos Almager k. g. (Jago), Ljubica Vraneš (Emilija), Ljubomir Popović (Kasio), Slobodan Živković (Rodrigo), Sveto Kastratović (Lodoviko), Pavle Žarkov (Montano) i Predrag Gligorić (Glasnik).
U predstavi je učestvovao Orkestar i Hor Opere Narodnog pozorišta.
Kitanovski je rođen u Skoplju (Makedonija), gde je završio niže i srednje muzičko obrazovanje na odseku za klavir, a zatim solo pevanje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu diplomirao je i magistrirao u klasi primadone Biserke Cvejić.
Karijeru je započeo 1987. kada je kao solista učestvovao u izvođenju brojnih vokalno-istrumentalnih dela, solističkih i mešovitih koncerata.
Ostvario je saradnju sa Beogradskom i Makedonskom filharmonijom, Simfonijskim orekstrom RTS-a, nastupao u ugotovo sivim većim centrima bivše Jugoslavije.
Nakon osvojene prve nagrade na Interancionalnom konkursu za solo pevače "Katja Ričareli" 1991. u Mantovi (Italija), nastavio je svoje dvogodišnje usavršavanje kao stipendista na "Academia Lirica Mantovana" u Mantovi, u operskom studiju čuvenog režisera Franka Zefirelija, a zatim 1992. na istoj akademiji u operskom studiju režisera Antonija Kalende.
Kao gost soprana Katje Ričareli nastupio je na velikom broju koncerata u Italiji i Frnacuskoj, kasnije je bio i njen partner na sceni u operskim predstavama, a više puta i bio pozvan da učestvuje u operskim projektima navedenih režisera.
U Narodnom pozorištu debitovao je u sezoni 1990/1991 u operama "Lučija od Lamermura", "Madam Baterflaj", "Evgenije Onjegin".
Pored obaveza u inostranstvu kontinuirano sarađuje sa Narodnim pozorištem gotovo dvadeset sezona, gde je u statusu stalnog gosta otpevao više uloga prvog tenorskog faha u različitim operskim naslovima i više od 250 predstava.
Dobitnik je godišnje Nagrade Narodnog pozorišta za ulogu Mauricija u operi "Adrijana Lekuvrer" Frančeska Čilee 1995. Godine.
Njegova međunarodna karijera počela je 1992. kada je postao član-solista "Badishe Staats Theater" u Nemačkoj, da bi od sledeće godine ubedljivo, uspešno sa lakoćom donosio uloge najzahtevnijeg dramskog faha.
M.B.

 

Blic Novosti Radio Beograd Millennium Team Emmezeta Team Triglav osiguranje Vizim Mona Visan European Theatre Convention European Route Italijanski institut za kulturu u Beogradu