Vesti

Svečanim programom na Velikoj sceni Narodno pozorište u Beogradu proslavilo 153. godine postojanja

22 novembar 2021

Svečanim programom, održanim, po tradiciji, u podne na Velikoj sceni, u okviru kojeg su dodeljene brojne nagrade, uz osvrt na devet premijera i najznačajnije događaje u prethodnih godinu dana, Narodno pozorište u Beogradu proslavilo je 22. novembra 153 godine postojanja. 

V.d. upravnika Svetislav Bule Goncić čestitao je svima 153. rođendan Narodnog pozorišta: 

„Dame i gospodo, drage kolege, dragi gosti, poštovani predstavnici medija, dragi prijatelji, dragi penzioneri, a najpre svi zaposleni Narodnog pozorišta u Beogradu, želim da vam čestitam današnji dan, Dan pozorišta. Mi danas obeležavamo i slavimo 153 godine Narodnog pozorišta u Beogradu, najstarije, najveće po strukturi institucije kulture u našoj zemlji koju je još daleke 1868. godine osnovao Knez Mihailo, čovek čiji se spomenik nalazi ispred naše zgrade, na pozorišnom trgu. Hoću da kažem da je ovo pozorište starije od svih nas, i upravo poštujući to nasleđe, moramo učiniti sve šta možemo da sačuvamo dostojanstvo i čast ove kuće. Ničiji privatni motivi i interesi ne mogu biti značajniji od razloga zbog kojeg ova kuća postoji”, ukazao je Goncić. 

Prema njegovom mišljenju, zato je Dan pozorišta značajan, jer je to dan kada preispitujemo svoj doprinos ovoj istorijskoj vertikali.  

„U ovoj kući ponikla je naša dramska literatura, u ovoj kući su ponikli naši najveći operski umetnici, naši najveći baletski umetnici, koji su stvorili i srpsku operu i srpski balet, i naravno velikani naše drame. Zadatak nas, kao najvećeg nacionalnog teatra, je da čuvamo sećanje na tu tradiciju, da čuvamo temelje te tradicije, ali je naš izazov da tu tradiciju pretvorimo i u nešto novo, u nešto moderno što će se obraćati mladoj, današnjoj publici”, istakao je Goncić podsetivši da je Dan pozorišta i trenutak kada se sećamo, ali i napredujemo i uzdižemo - dan kada smo ponizni, ali i ponosni što smo u Narodnom pozorištu. 

„Narodno pozorište je u svojoj istoriji proživelo brojne dramatične trenutke, ratove i politička previranja, revolucije, preživelo je pre svega zahvaljujući kolegama, umetnicima, tehnici i svim zaposlenima, ali i vernoj publici, a sada se, kao i čitav svet već skoro dve godine nalazi pred novim, pandemijskim izazovom. Verujem da ćemo i ovoga puta svi zajedno savladati ove prepreke, opstati u novom vremenu i nastaviti da živimo i budemo relevantna tačka našeg kulturnog stvaralaštva. Narodno pozorište je vaše pozorište. Nemojte ga nikom dati. Čuvajte ga ljubomorno da bi buduće generacije bile ponosne i počastvovane što su vaši naslednici. Čestitam vam Dan pozorišta”, poručio je Svetislav Goncić. 

Glumci Dušan Matejić i Nina Nešković, voditelji ceremonije proslave Dana Narodnog pozorišta, u režiji Balše Đoga,  predstavili su pregled novih produkcija u sezoni 2020/2021, gde su se u sektoru Drame izdvojili komadi - „Iluzije“ Pjera Korneja, u režiji Nikole Zavišića, „Orlando“ prema romanu Virdžinije Vulf, reditelja Bojana Đorđeva, „Vuci i ovde“ Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog, u režiji Egona Savina i „Vlast“ Branislava Nušića, u rediteljskoj postavci i adaptaciji teksta Milana Neškovića. 

Na prelazu sezone 2019/2020. i 2020/2021, kao prva premijera u pandemiji, odigrana je drama „Vasa Železnova i drugi“ Maksima Gorkog, u režiji gosta iz Hrvatske - Zlatka Svibena.

Repertoar Opere oplemenjen je delom Kristofa Vilibalda Gluka „Orfej i Euridika", a osim toga izveden je veliki broj koncertnih programa opere i samostalnih programa orkestra.

Balet je postao bogatiji za četiri naslova: „Mamac", „Sedam smrtnih grehova", „Mikelanđelo" i „Alisa".

Naše predstave su učestvovale na domaćim i na inostranim festivalima i smotrama: „Desire central station 2020 – Life“, Subotica; „Pozorišni maraton“, Sombor; Festival monodrame i pantomime, Zemun; Teatar fest „Petar Kočić“ Banja Luka, Republika Srpska; Grad teatar Budva,  Crna Gora, Festival Purgatorije Tivat, Crna Gora; Festival El Eskorijal, Španija; Festival Gorki, Nižnji Novgorod, Rusija; Čehov festival, Moskva.

Nisu izostala ni priznanja i nagrade; Glumica Narodnog pozorišta u Beogradu Nela Mihailović dobitnica je bijenalne glumačke nagrade Udruženja dramskih umetnika Srbije - „Ljubinka Bobić“ za 2019. godinu za ulogu Danice Čvorović u predstavi „Balkanski špijun“.

Povodom Dana državnosti Srbije, prvakinja Opere Jadranka Jovanović, odlikovana je ordenom Karađorđeve zvezde. Na istoj svečanosti, nekadašnji upravnik Narodnog pozorišta Aleksandar Berček, odlikovan je Sretenjskim ordenom Drugog stepena.

Glumica Vjera Mujović dobitnica je „Vukove nagrade“ za 2020. godinu. Priznanje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Srbije za naročite rezultate ostvarene u stvaralačkom radu na širenju kulture, obrazovanja i nauke u Republici Srbiji i na svesrpskom kulturnom prostoru.

Nekadašnji prvak Drame Petar Božović dobitnik je nagrade Udruženja dramskih umetnika Srbije „Dobričin prsten" za životno delo.

Platforma „Mladi koreografi“ nastala u okviru direkcije Baleta sa ciljem da pruži šansu i otvori novi prostor mladim, kreativnim baletskim stvaraocima pridružila se programu kreativnih ambasadora Srbije u okviru Nacionalne platforme „Srbija stvara“.

Solistkinja Baleta Olga Olćan dobitnica je Nagrade „Terpsihora” koja se dodeljuje povodom Svetskog dana igre za 2021. godinu.

Prvakinja Opere Narodnog pozorišta Jadranka Jovanović, dobitnica je Nagrade „Despot Stefan Lazarević“ za 2019. godinu povodom početka tradicionalne manifestacije „Dani Beograda“.

Nagradu za trajni doprinos kulturi Beograda „Zlatni beočug" za 2020. godinu, koju dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Beograda, dobili su glumac Dimitrije Ilić, reditelj Jug Radivojević, prvakinja Baleta Dalija Imanić Savić i prvakinja Opere Sanja Kerkez.

Zlatnu medalju za zasluge dobili su nekadašnja prvakinja Opere Breda Kalef Simonović, nekadašnji umetnički direktor Baleta i koreograf Vladimir Logunov, i, posthumno, nekadašnji kostimograf Narodnog pozorišta Božana Jovanović.

Prvak Drame Slobodan Beštić dobitnik je Zlatne kolajne „Maja Dimitrijević" za monodramu, koju dodeljuje stručni žiri, i Nagrade publike Zlatna kolajna „Siniša Dašić“ na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu.

Nela Mihailović je bila najbolja glumica, a Ljubomir Bandović najbolji glumac, na 23. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjaluci, za uloge u predstavi „Balkanski špijun“.

Prvakinja Drame Nataša Ninković dobitnica je nagrade „Zlatni platan“ koja se dodeljuje za izuzetan doprinos evromediteranskoj kinematografiji, a prvakinja Drame Narodnog pozorišta u Beogradu Ljiljana Blagojević laureat je Nagrade „Pavle Vuisić“ za izuzetan doprinos umetnosti glume u domaćem igranom filmu i njemu sličnim medijima.

Rediteljka Tatjana Mandić Rigonat dobitnica je „Plakete Ivane Tomičić“ za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza.

Solistkinja Baleta Tatjana Tatić ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Nataša Bošković“ koje dodeljuje Udruženje baletskih umetnika Srbije. 

U toku prošle sezone obeležili smo i jedan jubilej: predstava „Balkanski špijun“, po tekstu Dušana Kovačevića, u režiji Tatjane Mandić Rigonat, odigrana je jubilarni pedeseti put!

Muzej Narodnog pozorišta ostvario je dve samostalne izložbe: „Lidija Pilipenko – Stvaralaštvo u dva čina“, čiji je autor Milena Jauković, i „Vela Nigrinova, zvezda i inspiracija“,  autorke Vanje Kosanić.

Takođe, Muzej je učestvovao na Manifestaciji „Muzeji za 10“, nacionalnoj muzejskoj inicijativi najvećoj u Srbiji i jedinstvenoj u Evropi, koja se ove godine održala sedmi put pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.

Nažalost, period od prošlog Dana pozorišta do danas ćemo pamtiti i po tome što su nas zauvek napustili: Tihomir Tika Arsić, glumac; Božana Jovanović, kostimograf i scenograf u penziji; Biserka Cvejić, prvakinja Opere u penziji; Boris Komnenić, prvak Drame; Miodrag Matić, solista Opere; Darinka Prvulović Anđelić, balerina u penziji; Živorad Petrović, radnik transporta; Mirjana Zdravković, balerina u penziji; Goran Mišković, radnik Tehnike; Jela Bošković, šef ženske krojačnice u penziji; Čedomir Vučković, radnik Tehnike u penziji; Ljubiša Peković, solista Baleta; Dušanka Vukić, sufler u penziji; Avram Milošević, radnik Tehnike u penziji; Andreja Maričić, glumac; Predrag Protić, prvak Opere u penziji; Milan Lane Gutović, prvak Drame u penziji i Radovan Miljanić, glumac u penziji.

Nagrada Narodnog pozorišta za najbolju predstavu u okviru repertoara 2020/2021. pripala je drami Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog „Vuci i ovce“, a primio ju je reditelj Egon Savin.

Nagrade Narodnog pozorišta za najbolja individualna premijerna umetnička ostvarenja između dva Dana pozorišta dobili su glumci Olga Odanović, Aleksandar Đurica i Nikola Vujović solisti Baleta - Sanja Ninković, Igor Pastor i Dejan Kolarov.

Glumica Olga Odanović dobila je i Pečat za doprinos i radu Narodnog pozorišta i tom prilikom izjavila da je presrećna što je dvostruki dobitnik na Danu pozorišta, i duhovito primetila da je to možda zato jer joj uskoro sledi penzija.

„Volela bih da ovi mladi glumci uvek budu lojalni, odani, posvećeni ovom poslu, da predstavljaju stubove kulture teatra od nacionalnog značaja“, vidno emotivna istakla je Odanović.

Pečat su dobili i prvakinja Opere Jasmina Trumbetaš Petrović, prvakinja Drame Vera Čukić, balerina Ašhen Ataljanc, dramski umetnik Tanasije Uzunović, zamenik direktora Baleta Miloš Dujaković, producent u penziji Borislav Balać i Slavko Stanković.

Plakete Narodnog pozorišta povodom značajnih aktivnosti u okviru kuće dobili su direktor Baleta Konstantin Kostjukov, kao i Muzej grada Beograda, koji ima značajnju saradnju sa nacionalnim teatrom; za početak su donirali prestižni klavir brenda „Stainway & Sons“.

Takođe, povodom Dana pozorišta, Muzej grada Beograda, iz svog legata, ustupio je Narodnom pozorištu na jedan dan deo radne sobe, sa pisaćim stolom Branislava Nušića (slavnog komediografa i nekadašnjeg upravnika nacionalnog teatra), koji je mogao da se pogleda u foajeu Velike scene. 

Pohvale po odluci Upravnog odbora, za rezultate u radu od izuzetnog značaja dobio je sektor Drame - ansambl predstave „Vasa Železnova“ za grupnu igru, glumci Danijela Ugrenović, Sena Đorović, Miloš Đorđević, Zoran Ćosić, Iva Milanović, Dragan Sekulić, kostimograf Maja Mirković...

U sektoru Opere Pohvale su dobili ansambl predstave „Orfej i Euridika“, prvakinja Opere Aleksandra Angelov, reditelji Aleksandar Nikolić i Ivana Dragutinović Maričić, kao i dirigent Zorica Mitev Vojnović.

Direkcija Baleta je Pohvale primila za ansamble četiri predstave: „Alisa“, „Mamac“, „Mikelanđelo“ i „Sedam smrtnih grehova“, kao i za pojedince Milenu Ogrizović, Maju Stojakov i Miloša Kecmana.

Zlatne značke za 20 godina rada u pozorištu primili su glumci Vanja Ejdus, Nada Šargin, Aleksandar Srećković Kubura, Nenad Stojmenović, Vjera Mujović, Bojana Stefanović Tornjanski, Slobodan Beštić, dramaturg Željko Hubač,  prvaci Opere Janko Sinadinović i Dejan Maksimović, slikar Ilija Krković, kostimograf Bojana Nikitović...

Jedan od nagrađenih, prvak Opere, tenor, Janko Sinadinović, u svom obraćanju prisutnima naglasio je da Zlatna značka nije samo oznaka pripadnosti pojedinca nekoj grupi ljudi, već je ona, pre svega, i znamenje koje okuplja ljude oko neke zajedničke ideje.

„Sa dobrim razlogom, potrebno je  služiti Narodnom pozorištu najmanje dvadeset godina, kako bi se sa ponosom poneo njegov simbol i znamenje. Bez obzira na prethodne nagrade, ja tek sada imam pravo, dužnost i obavezu, da sa ove svete pozornice, apelujem na sve, da ne izneverimo ideje koje nas okupljaju pod ovim krovom već više od 150 godina. Nama nisu preci u amanet ostavili samo lepotu ovog zdanja. Oni su nam  pre svega ostavili ideje njegovog postojanja i opstanka“, podsetio je Sinadinović.

On je kazao da u ovom „dramatičnom trenutku opšte dekadencije, odzvanjaju iz prošlosti i vape za svojim ostvarenjem, ideje koje su proklamovali naši preci, osnivajući Narodno pozorište“. 

„To su: borba protiv zaostalosti i nepismenosti, stvaranje naprednih društvenih ideja i razvijanje narodne kulture. Da bi mogli da služimo ovim idejama, mi ne smemo: da zaostajemo u novim saznanjima, jer je to isto što i biti nepismen, da budemo zatvoreni, jer samo otvoreni um stvara napredne društvene ideje, i na kraju, da bi razvijali narodnu kulturu, moramo da bijemo svakodnevnu ličnu bitku kako bi bili kulturni. Jer, to nije ništa drugo, drage moje i dragi moji, nego da budemo - časni ljudi. Srećan nam svima dan našeg Narodnog pozorišta“, rekao je Sinadinović. 

Tradicionalno, kruna svečanosti bila je dodela Nagrade „Raša Plaović“, za najbolje glumačko ostvarenje na beogradskim scenama između dva Dana pozorišta koju je ove godine dobio Miodrag Miki Krstović  za ulogu Miloša u predstavi „Cement Beograd“, u režiji Sebastijana Horvata i produkciji Beogradskog dramskog pozorišta.

Jednoglasnu odluku, na sednici održanoj 17. novembra, doneo je stručni žiri u kojem su bili pozorišna kritičarka Dragana Bošković (predsednik) i članovi Dragana Varagić (glumica), Đurđa Tešić (rediteljka), Željko Hubač (dramaturg) i Branislav Tomašević (glumac). 

U obrazloženju žirija, koje pročitala gospođa Bošković, navedeno je sledeće:

„U duodrami, koja čini drugi deo predstave, u plemenitoj igri sa partnerkom, Milenom Zupančič, Miodrag Miki Krstović je neponovljivo oživeo kako kraj razumnog života svoj junaka, Miloša, tako i kraj istorije, civilizacije, evolucije, koja je usavršila ljudsko biće da se govorom ispoljava, svodeći ga na splet nerava, u kojima živi emocija, prepoznata, a neuhvatljiva. Raspad Miloševog mentalnog sistema ne ukida ga, u tumačenju Miodraga Mikija Krstovića, kao ljudsko biće. Svojim telom, koje postaje grobnica razuma, kao kod Beketa, Krstović progovara, bez reči, o muci komunikacije, kroz koju se prokazuje duša. Izvršavajući rutinske radnje, Miloševo (Krstovićevo) telo automatski uspostavlja ponovo tok života, prekinut njegovom demencijom. Strašne vesti o smtri kćeri prima za trenutak panično, dok se i to ne izgubi u splinu, u koji polako odlazi Milošev razum... 

Svedenost, istinitost, tačnost i autentičnost glumačkih sredstava, kojima Miodrag Miki Krstović lagano gradi svog Miloša, nepovratno asocira na raspad sveta, kraj istorije, potonuća svesti u duboke ponore apokalipse, rastakanje smisla, bez mogućnosti povratka na staro. Samo bliskost, i sama kao naviknuta radnja, ne odlazi, sa Miloševim svesnim životom. Ona ga vodi dalje, ona ga podstiče da i sam hvata deliće sećanja, koji ga ponovo osveščuju, i on, za tren, uspaničeno i sam shvata da nije onaj stari...U igri Miodraga Mikija Krstovića, prepoznali smo  ne samo aroganciju društva, koje nema razumevanja za starost i nemoć, nego i sliku čovečanstva, univerzuma, koji ima svoju, neverbalnu logiku, kada nikakve druge više nema, koja putuje vasionom, do nekog sopstvenog smiraja.

U svom dosadašnjem glumačkom radu, Miodrag Miki Krstović je često igrao junake, koji mu najviše „leže“ – ljude s viškom duše, što postaje njihova priroda, ne uvek pravilno shvaćena. U tom svom umeću, Krstović je, u predstavi „Cement“, otišao najdalje, tamo gde ga vrlo malo umetnika glume može stići, gde između scene i gledališta nema više nikakve distance, gde se zaboravlja ko je na sceni, a ko u gledalištu. I sve to gotovo nevidljivo i nečujno. Neuhvatljivo. Vrhunski!", naveo je žiri za dodelu Nagrade „Raša Plaović".

U konkurenciji za nagradu bili su i Miodrag Dragićević, Marta Bereš, Sanja Marković, Olga Odanović, Miloš Biković, Ozren Grabarić, Katarina Marković i Hadži Nenad Maričić. 

Miodragu Mikiju Krstoviću prestižno priznanje uručili su v.d. upravnika Narodnog pozorišta Svetislav Goncić i Dragana Bošković, dok je poklon - delo Ratibora Vukojičića, slikara i arhitekte, primio iz ruku direktora Amaterskog pozorišta „Raša Plaović“ Vladimira Tadića. 

Vidno uzbuđen i srećan, a pre svega skroman i prijatno iznenađen pohvalnim rečima, Krstović je samo kratko, duhovito rekao: „Posle ovako prelepog obrazloženja, više neću moći da igram ovu predstavu. Moraću svaki put da zaslužim nagradu i ovakve reči“.

Potom je, pun emocija, izgovorio još jednu rečenicu: „Hvala vam beskrajno što svi u sali zajedno sa mnom delite ovako veliku radost“. 

Među dosadašnjim dobitnicima Nagrade „Raša Plaović“ su Petar Banićević (1988, 2001), Lazar Ristovski (1989), Branislav Ciga Jerinić (1990), Branimir Brstina (1991), Petar Kralj (1992), Vera Čukić (1993), Ljuba Tadić (1994), Ksenija Jovanović (1995), Tihomir Arsić (1996), Dragan Mićanović (1997, 2004), Marko Nikolić (1998), Miodrag Mrgud Radovanović (1999), Mihailo Janketić (2000), Predrag Ejdus (2002), Tihomir Stanić (2003), Vladan Gajović (2005), Vlastimir Đuza Stojiljković (2006), Milan Gutović (2007), Boris Isaković (2008), Nikola Ristanovski (2009), Boris Komnenić (2010), Nataša Ninković (2011), Igor Đorđević (2012, 2020), Vojin Ćetković (2013), Dara Džokić (2014), Slobodan Beštić (2015), Nada Šargin (2016), Olga Odanović (2017), Nela Mihailović (2018) i Nenad Jezdić (2019).

Dan Narodnog pozorišta 22. novembar, ustanovljen je 1968. godine, prilikom obeležavanja stogodišnjice nacionalnog teatra.

Naime, tog datuma, po novom kalendaru, pre 151. godinu (1868) održana je prva predstava novoosnovanog Narodnog pozorišta - „Đurađ Branković“ Karolja Obernjaka u gostionici „Kod engleske kraljice“.

Prva predstava u novoj zgradi, „Posmrtna slava kneza Mihaila“ Đorđa Maletića izvedena je 30. oktobra 1869. godine.

 

Kompletan spisak svih nagrada: 

 

„Zlatne značke“ članovima Kuće koji su već dvadeset godina sa nama:

Bata Natalija, član ansambla Baleta

Ivić-Petković Milena, član ansambla Baleta

Miletić Marina, član ansambla Baleta

Ninković Sanja, solista II Baleta

Davidović Gojko, producent u umetnosti i medijima

Hubač Željko, dramaturg

Beštić Slobodan, glumac – prvak Drame

Šargin Nada, glumac – prvak Drame

Ejdus Vanja, glumac I

Mujović Preis Vjera, glumac I

Srećković Aleksandar, glumac I

Stojmenović Nenad, glumac I

Stefanović Tornjanski Bojana, glumac II

Anđeli Hana, glumac II

Maksimović Dejan, pevač – prvak

Sinadinović Janko, pevač – prvak

Lovčević Svetlana, pevač – solista II

Vesić Miloš, orkestarski muzičar

Živković Željko, orkestarski muzičar

Lazarević Dragica, prodavac

Ratković Jelena, grafički dizajner

Sretić Jelica, materijalni knjigovođa

Perovski Milica,  instruktor kondicionih vežbi

Badivuk Aleksandar, služba obezbeđenja gledališta i scene

Pavlović Dejan, služb.obezbeđenja gledališta i scene

Matić Branislav,  radnik obezbeđenja

Stekić Željko,  vatrogasac

Andrić Snežana, čistačica

Milenković Uroš, magacioner

Đerić Slavica, krojač

Matijević Nataša, krojač

Bulatović Dragan, tehnički sekretar

Krković Ilija, slikar

Nikitović Baletić Bojana, kostimograf

Vuksanović Miraš, scenograf

Isić Goran, dekorater, transporter

Vučković Aleksandar, dekorater

Glišić Veliša, glavni rekvizitar

Žižović Milojko, rekvizitar

Agatonović Dejan, garderober

Milanović Aleksandar, tehničar svetla


Povelje (radnici koji odlaze u penziju):

Paunović Jasna, Solista  II Baleta

Živković  Svetislav, Glavni slikar – šef grupe

Đuknić Dragan, Organizatorka izvođenja predstava – rukovodilac službe

Sentić Milan, Vatrogasac

Pavlović Dušanka, Instruktor kondicionih vežbi

Momirović Dragiša, Dekorater – transporter

Mazinjanin Zdenka, Majstor za izradu kostimske opreme – muški krojač

Petrović Silvana, Referent za pravne, kadrovske i administr.posl.

Nuhović Jasna, Diplomirani pravnik za pravne i kadrovske poslove, rukovodilac službe

Mrdak Stojanka, Istraživač dokumenata i arhive.

 

Pečat Narodnog pozorišta, koji se po odluci upravnika, dodeljuje povodom posebnog doprinosa životu i radu Narodnog pozorišta. Ove godine, dobitnici su:

Olga Odanović

Miloš Dujaković

Jasmina Trumbetaš Petrović

Vera Čukić

Ašhen Ataljanc

Borislav Balać

Slavko Stanković

Tanasije Uzunović

 

Pohvale, Nagrade i Plakete koje se dodeljuju po odluci Upravnog odbora:

Po odluci Upravnog odbora Javne Pohvale za rezultate u radu od izuzetnog i posebnog značaja za uspešnu aktivnost Narodnog pozorišta u Beogradu, za sezonu 2021/2022, dobijaju:

 

Iz Uprave, dobitnica Javne pohvale je: Anđelka Lokaz

 

Iz Direkcije Drame, dobitnici Javnih pohvala su:

Ansambl predstave „Vasa Železnova i drugi“

Danijela Ugrenović, glumac 1

Sena Đorović, glumac 1

Miloš Đorđević, glumac 1

Zoran Ćosić, glumac 1

Maja Mirković, kostimograf

Marija Nedeljkov, sufler

Iva Milanović

Dragan Sekulić

Teodora Dragićević

 

Iz Direkcije Opere, dobitnici Javnih pohvala su:

 

Ansambl opere „Orfej i Euridika“

Zorica Mitev Vojnović, dirigent

Aleksandra Angelov Jovanović, prvakinja Opere Narodnog pozorišta

Branislava Pljaskić, inspicijent

Ana Milićević, inspicijent

Ivana Dragutinović Maričić, reditelj

Aleksandar Nikolić, reditelj

 

Direkcija Baleta:

Ansambl predstave „Mikelanđelo“

Ansambl predstave „Mamac“

Ansambl predstave „Alisa“

Ansambl predstave „7 smrtnih grehova“

Milena Ogrizović

Maja Stojakov

Miloš Kecman

 

Iz sektora Tehnike, dobitnici Javnih pohvala su:

Vesna Hadži-Slavković, majstor za izradu scenske maske

Nataša Lunja, scenski masker-vlasuljar

Tijana Pavlović, scenski masker-vlasuljar

Miodrag Milivojević, majstor svetla

Tihomir Savić, majstor tona

Dejan Tašin, tehničar svetla

Dejan Ostojić, mikser videa

Andrijević Borivoje, mikser videa

Staša Mandić, garderober

Goran Milošević, organizator opreme predstava

Snežana Ignjatović, glavni majstor za izradu kostimske opreme

Nataša Matijević, majstor za izradu kostimske opreme

Perica Đurković, majstor tona

Nait Ilijazi, glavni rasvetljivač

Ostojić Filman, glavni dekorater

Emil Ahmetović, dekorater

Zaim Ahmetović, dekorater

Predrag Stojčevski, mikser svetla

Miloš Momiorović, monter scenske mehanike

Čolić Milomir, dekorater transporter

Ozren Ognjenović, tehničar održavanja uređaja i opreme mašinskih postrojenja

Milojko Žižović, rekvizitar

Stevan Rakić, majstor održavanja dekorske opreme

Goran Živojinović, dekorater transporter

Boris Isić, dekorater transporter

Slaviša Vukićević, dekorater transporter

Jasna Saramandić, asistent scenografa

 

Iz Sektora stručnih i opštih poslova dobitnici Javnih Pohvala su:

Vuk Miletić

Zoran Petrović

Saša Buzurović

Maja Vekerle

Andrić Snežana

Tomić Tanja

 

Operski studio „Borislav Popović“ po završenom dvogodišnjem usavršavanju u operskom Studiju, kandidatima je izdao uverenje o završenom usavršavanju na operskom Studiju „Atestato“ za sezonu 2018/2021.:

Katarina Radovanović

Isidora Stevanović

Marija Jelić

Milica Lalošević

Branislava Brinić

Maja Pavković

 

Po odluci Upravnog odbora, Nagrade Narodnog pozorišta za najbolja individualna premijerna umetnička ostvarenja u okviru repertoara Narodnog pozorišta, dobili su:

Olga Odanović

Aleksandar Đurica

Nikola Vujović

Sanja Ninković

Igor Pastor

Dejan Kolarov


Po odluci Upravnog odbora Nagrade za izuzetno značajan ukupni radni doprinos dobili su:
 

Goran Ilić

Nemanja Konstantinović

 

Nagradu Narodnog pozorišta u Beogradu za najbolju predstavu u okviru repertoara Narodnog pozorišta dobila je predstava „Vuci i ovce“ Aleksandra  Nikolajeviča Ostrovskog u režiji Egona Savina.

 

Plaketu povodom značajnih aktivnosti u radu Narodnog pozorišta ove godine dobili su:

Konstantin Kostjukov
Muzej grada Beograda, čiji je predstavnik Jelena Medaković, direktorka Muzeja.

 

Nagradu „Raša Plaović“, za najbolje glumačko ostvarenje na beogradskim scenama između dva Dana pozorišta dobio je Miodrag Krstović.