Vesti

NA VELIKOJ SCENI PREMIJERNO IZVEDEN ŠEKSPIROV "RIČARD TREĆI", SA IGOROM ĐORĐEVIĆEM U NASLOVNOJ ULOZI

24 april 2017

Nova postavka čuvenog Šekspirovog komada “Ričard Treći”, u režiji Snežane Trišić, premijerno je izvedena 24. aprila na Velikoj sceni, posle punih 25. godina od poslednjeg premijernog izvođenja tog komada, tada u postavci Vide Ognjenović.
Delo je nastalo krajem 16. veka i opisuje kratkotrajnu vladavinu Ričarda Trećeg, poslednjeg engleskog kralja koji je život izgubio na bojnom polju (u bici kod Bosvorta 1485) i čija je smrt označila kraj “Ratova ruža”, dinastija Jork i Lankaster, posle kojih je usledila vladavina Tjudorovih. U samo dve godine Ričardove vladavine, stalo je sve što je obeležavalo to surovo doba: bespoštedna borba za vlast, mračne poluge moći, ciljevi koji opravdavaju sva sredstva, pa i večna zavodljivost zla...
Svevremenost Ričarda Trećeg nalazi se upravo u večitoj aktuelnosti i nezaobilaznosti ovakvih likova u svim epohama ljudske istorije, a prepoznatljivost njihovih metoda, retorike i ideologije, ogleda se u temelju prijemčivosti ovog komada u naše vreme.
Nova postavka ovog dela preispituje jedno vreme koje karakterišu zlo, mržnja, opsesivna volja za  moć, ratovi koji se vode u ime mira, vreme u kome civilizacija kolabira i gde Ričard postaje neki maestro jednog takvog poretka u kome vlada i opstaje zlo, u kome zlo postaje uslov egzistencije...
Rediteljka je adaptirala komad sa dramaturzima Slavkom Milanovićem i Slobodanom Obradovićem.
“Pratili smo osnovnu priču, ali smo morali da se lišimo nekih podzapleta. Zanimalo nas je da pratimo dolazak vojvode Glostera – Ričarda Trećeg na presto, potom odlazak sa vlasti i sve ono što su struktura i metodi koji do toga dovode i od toga odvode. To jeste tumačeno iz perspektive današnjeg vremena, ali smo se trudili da predstava ipak premosti jaz od Šekspirove drame do našeg doba i da preispitamo šta su suštinski motivi i porivi koji navode na zlo, koje očigledno do danas vlada, opstaje i urušava ovu civilizaciju”, kaže Trišićeva, koja je u Narodnom pozorištu pre nekoliko godina, takođe veoma uspešno, postavila dramu „Bizarno“.
Izvanredni glumački ansambl, u naslovnoj ulozi, krvožednog tiranina, grbavog čudovišta i jednog od najvećih zlikovca u Šekspirovim delima, predvodio je prvak Drame Igor Đorđević koga je publika u prepunoj sali pozdravila burnim aplauzom.
Ništa manje dlanovi nisu brideli ni kada su se na poklonu pojavili i Nebojša Dugalić (Kralj Edvard), Nela Mihajlović (Elizabeta), Nataša Ninković (Margareta), Bojan Žirović (Klarens), Aleksandar Srećković (Ričmond), Gojko Baletić  (Rivers),  Aleksandar Đurica (Vojvoda od Bakingema), Vanja Ejdus (Ledi Ana ), Svetlana Bojković (Vojvotkinja od Jorka), Miloš Đorđević (Hastings), Pavle Jerinić (Kejtsbi), i Branko Jerinić (Nadbiskup/Gradonačelnik).
U predstavi su učestvovali i studenti Ivan Marković (Prvi ubica) i Miodrag Dragičević (Drugi ubica), kao i muzičari koji uživo izvode muziku Irene Popović Dragović - Đorđe Antić, Aleksandar Benčić, Vladimir Jotić, Aleksandar Jokić, Đorđe Jokić, Nikola Veličković i Miša Jovanović.
Scenograf je makedonski umetnik Valentin Svetozarev, kostimografkinja Marina Medenica Vukasović, dok je za scenski govor bila zadužena Ljiljana Mrkić Popović.
U saradničkoj ekipi su Olga Mrđenović (asistent kostimografa), Jasna Saramandić (asistent scenografa), Vuk Miletić (izvršni producent), Natalija Ignjić (organizator), Saša Tanasković (inspicijent), Danica Stevanović (sufler) i Sara Bubalo (organizator na praksi).
"Ričard Treći", u režiji Vide Ognjenović, premijerno je izveden 5. aprila 1992. godine.
M.B.