Vesti

BREDI KALEF SIMONOVIĆ URUČEN PEČAT NARODNOG POZORIŠTA

8 decembar 2010

Upravnik Nacionalnog teatra u Beogradu Božidar Đurović uručio je Bredi Kalef Simonović Pečat Narodnog pozorišta koji se dodeljuje povodom posebnog doprinosa životu i radu te Kuće.

 

Na svečanosti održanoj u sredu 8. decembra, uoči operske predstave „Adrijana Lekuvrer“, Đurović je rekao da ovo priznanje poklanja „dami koje dugo nije bilo na sceni, ali koja je ostavila neizbrisiv trag ne samo u Operi Narodnog pozorišta, već u operskoj umetnosti uopšte“.
- Opera Narodnog pozorišta bila bi drugačija bez naše Brede. Ovde piše: „Ovo pozorište je vaš dom“. Ovo pozorište je oduvek bilo i biće vaš dom. Ja vam, u ime Narodnog pozorišta, darujem Pečat Narodnog pozorišta, a naši sjajni umetnici predstavu „Adrijana Lekuvrer“ posvećuju vama. Ja im na tome zahvaljujem, a vama zahvaljujem što postojite i što ste još uvek sa nama – rekao je Đurović.
Primadona, koju je publika pozdravila dugotrajnim i srdačnim aplauzom, uz uzvike „bravo“, zahvalila se na priznanju istakavši da mu se nije nadala.
- Bila sam uvek sa vama i biću uvek sa vama. Uvek sam pomagala svojim mladim koleginicama. I danas sam otvorena za svaku koja traži savet – rekla je vidno uzbuđena gospođa Kalef Simonović koja je juče (7. decembar) napunila 80. godina.
Tim povodom, pre ove svečanosti, u Muzeju Narodnog pozorišta, u okviru ciklusa „Susreti“, održano je veče sa slavnom umetnicom čiji je domaćin bio zamenik direktora Opere Dragan Stevović.
- Otkad znam za sebe, uvek sam pevala. Dok sam živela u Jovanovoj ulici, pevala sam pored otvorenog prozora od jutra do mraka. Zbog toga su me zvali “Slavuj Jovanove ulice” - rekla je, između ostalog, govoreći o svojim počecima, Breda Kalef Simonović koja je Muzičku akademiju, u klasi Zlate Đunđenac, završila u rodnom Beogradu, a postdiplomske studije u Veneciji u klasi proslavljene profesorke Marije Karbone.
- Moja generacija iz tog, kako ga zovu, “zlatnog doba”, bila je vrlo kompaktna. Mi nismo odbijali ništa, sve smo pevali. Svi pevači, i u najmanjoj ulozi, bili su sjajni. Imali smo sreće da su, u ono vreme, dolazili i najveći svetski pevači, pa nam se tako dešavalo da budemo ravnopravni partneri sa jednim Mariom del Monakom, Korelijem, Plasidom Domingom... – istakla je primadona koja je 1960 postala članica Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, a dve godine kasnije, već je dobila prvi veliki inostrani angažman u Tel Avivu.
Ona je kazala da je tu, sa Domingom, otpevala više od 50 predstava i podsetila da je debitovala sa ulogom Mercedes u operi Žorža Bizea "Karmen", koju je kasnije veoma uspešno pevala i u Beogradu.  
- Gostovala sam na svim kontinentima, osim u Australiji. Što se tiče karijere, jako sam zadovoljna... Volela sam da igram i bridž. Ta misaona igra, u kojoj morate da budete logični, mi je jako pomagala kod učenja uloga. Ja sam svaku, pa i onu najveću ulogu, učila za sedam dana. Nije bilo problema, zahvaljujući upravo bridžu. Takođe, nikad nisam htela da mi sufliraju, jer mi je to smetalo – naglasila je Breda Kalef Simonović.
Prisutnima, koji su se okupili u velikom broju, otkrila je da je, pored bridža, bila strastveni zaljubljenik i u enigmatiku i stoni tenis.
Mladim umetnicima je savetovala da je veoma važno, da pre nego što počnu da uče ulogu, pročitaju kompletan sadržaj opere kako bi se upoznali sa svim rolama, a ne samo sa svojom.
- Jako je važno da znate šta pevate... Nemojte da imitirate, ostvarite svoje likove – poručila je velika umetnica koja je kao članica Opere Narodnog pozorišta u Beogradu pevala više od 50 vodećih mecosopranskih uloga.
Po uspehu, pored Karmen („Karmen“), posebno se izdvajaju Dalila („Samson i Dalila“), Azučena („Trubadur“), Končakovna („Knez Igor“), Marina („Boris Godunov“), Olga („Evgenije Onjegin“), Lukrecija („Lukrecija“), Đokonda („Đokonda“), Šarlota („Verter“).
U znak zahvalnosti prema svojoj nekadašnjoj Kući, gospođa Kalef Simonović je novoosnovanom Muzeju Narodnog pozorišta, trajno i bez naknade, poklonila kostim Karmen sa mantiljom (španska čipka) iz operske predstave „Karmen“ iz 1964. godine, kao i rekvizite iz istoimene opere -  češalj od kornjačine kosti i lepezu sa vezom.
Mikojan Bezbradica