Vesti

U MUZEJU NARODNOG POZORIŠTA ODRŽANA PROMOCIJA KNjIGE "IZABRANE DRAME II" HENRIKA IBZENA

10 jun 2014

U okviru ciklusa "Promocije", u utorak 10. juna, u Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu, predstavljena je knjiga "Izabrane drame II" Henrika Ibzena, koju je objavila Izdavačka kuća "Geopoetika".
Uvodnu reč održao je dramaturg Nacionalnog teatra Slavko Milanović koji je, između ostalog, napomenuo da su u ovom izdanju objavljene drame "Gospa s mora", "Heda Gabler", "Graditelj Sulnes", "Mali Ejolf" i "Jon Gabrijel Borkman".
Prema njegovoj oceni, u pitanju je vizuelno i materijalno skromno opremljena knjiga, ali po sadržaju veoma bogata.
Direktor Geopoetike i književnik Vladislav Bajac podsetio je da je ideju o objavljivanju izabranih Ibzenovih drama na srpski jezik, pre 12 godina pokrenuo profesor skandinavistike na Filološkom fakultetu u Beogadu Ljubiša Rajić koji je, u međuvremenu, preminuo.
On je podsetio da su u prvoj knjizi, objavljenoj 2004. godine, bile uvrštene drame "Stubovi društva", "Lutkina kuća" ("Nora"), "Aveti", "Narodni neprijatelj" i "Divlja patka".
Bajac je rekao da su prevodi u obe knjige urađeni sa originalnog, norveškog, jezika i ukazao da se "Geopoetikina" izdavačka politika temelji na tome da se "nikada ne objavljuju knjige sa posrednog jezika".
Na promociji su govorili i reditelj i stručni redaktor "Izabranih drama II" Nebojša Bradić i asistent za skandinavsku književnost i prevodilac Mirna Stevanović.
Ibzen (20. mart 1828, Šijen), slavni norveški pisac s kraja XIX veka, pripadao je ranim modernim autorima koji donose veliko uznemirenje, poput Fjodora Dostojevskog, Fridriha Ničea i Vilijema Blejka.
Pisao je o prozaičnim i običnim ljudima, ali je iz njih izmamljivao uvide razorne neposrednosti, velike suptilnosti i povremene odbleske retke lepote.
Njegovi zapleti nisu spretno smišljene igre nego odlučni činovi saznanja, u kojima su ličnosti lišene maski i prisiljene da priznaju istinu o sebi, kakva god ona bila.
Ibzen gledaoca dovodi u situaciju da sa bolnom ozbiljnošću preispituje moralne osnove svog bića.
Tokom druge polovine XIX veka preokrenuo je evropsku scenu od onog što je postala – igračka i zabava za one koji se dosađuju – u ono što je bila nekada davno, u antičkoj Grčkoj – instrument kojim se presuđuje duši.
Umro je 23. maja 1906. u Kristijaniji (danas Oslo).
M.B.